Blogger i forum raje iz Houstona!

Tuesday, November 20, 2007

Trailer filma "Duhovi Sarajeva"

62 Comments:

Anonymous Anonymous said...

Tito dragi sta ja radim ovde ?
Puca li jos koga negdje lijevo u prsima od 1 min. snimaka Sarajeva il sam ja na pogresnoj strani ulice?
Kad smo dosli ovde rekli su mi da ce to vremenom da prode ,da cu se uklopi, navici ,haman adaptirati i da ce prestat da me boli al mene stisce sve zesce i zesce...
Kasnim na poso jer necu da se probudim ,sanjam kupujem sladoled iz frizidera ispred Katedrale... cujem sat kako zvrnda al' ja ne otvaram oci, mozda usnim da ko poznat prolazi i ako nista neka me bar u snu tamo .
A sta bih i tamo ,mozda nebi bilo ni za hljeba a kamo li za sladoleda..
Jebo te ovo pisanje kad mi je sve zzz,sss,ccc ni ja neznem sta napisem a kamo li onaj ko cita .
Al' eto pisem neko ce me skontat
mozda jos nekog boli i nikako da popusti....

2:19 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Stipu to ,nema zivota od sjecanja nego tu si i okreni se sadasnjem zivotu ,da smo dole nebi znali kako je dobar Ramizov sladoled ili cevapi iz petice .

Vozdra

2:48 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Ima nas jos, ima. Boli i to kako.


Valerie

4:52 PM

 
Anonymous Anonymous said...

haj sto necu da se probudim kad sanjam, nego sto svaku noc molim boga da opet sanjam VALTER

5:39 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Ja moj Momo ,Staces moj Uzeire tako je.

7:21 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Sarajevo,ljubavi moja....

7:45 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Zajedno smo rasli grade ja i ti...

5:51 AM

 
Anonymous Anonymous said...

...isto plavo nebo poklonilo nam stih ...


Gdje ste Sarajlije, da vas cujem...

6:18 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Tu smo tu smo

6:43 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Tu smo tu smo

6:43 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Sabur Sabur Sarajlije ,i da smo dole vise nista nije ko prije.
Kad smo prezivili 92-96 prezivicemo i ovo .

7:37 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Zajedno smo rasli
grade ja i ti
isto plavo nebo poklonilo nam stih
ispod Trebevica sanjali smo sne
ko ce brze rasti,
ko ce ljepsi biti

Ti si bio velik
a rodio se ja
s Igmana uz osmijeh
slao si mi san
djecak koji raste zavolio te tad
ostao je ovdje vezan
za svoj grad

Bilo gdje da krenem
o tebi sanjam
putevi me svi tebi vode,
cekam s nekom ceznjom
na svijetla tvoja
Sarajevo ljubavi moja,

Pjesme svoje imas
i ja ih pjevam
zelim da ti kazem sto sanjam
radosti su moje i sreca tvoja
Sarajevo ljubavi moja.

Kada prodju zime
i dodje lijepi Maj
djevojke su ljepse
ljubavi im daj

Setaliste tamno
uzdasima zri
neke oci plave
neke rijeci njezne

Sad je djecak covjek
a zima pokri brijeg
park i kosa bijeli
al otici ce snijeg

Proljece i mladost
ispunice tad
Sarajevo moje
jedini moj grad

Valerie

7:57 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Ja ne cuh da je neko umro od gladi tamo, pa kad te toliko boli, vrati se!

8:42 AM

 
Anonymous Anonymous said...

niko nije umro ali citasli ti novine ,zbog poskupljena osnovnih namjernica ukida se narodna kuhinja koja je hranilaj 1,500 penzionera i ostale sirotinje .

9:52 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Dobar izgovor! Ja ne bi dana cekao da me toliko boli, da je ne znam kakvo poskupljenje u pitanju!

11:22 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Tebe ne moze ni boljeti jer ti toga i nemas .

12:37 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Niti ces ikada imati.

12:48 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Valerie ,you rock .

12:57 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Nije stvar toga sto boli ili ne boli jednostavno ponekad covjek pozeli da podjeli svoju sjetu sa drugima bez vrijedanja i omalovazavanja tudih misli i osjecaja .
Ne imadoh namjeru prepucavati se s bilo kime a najmanje s tobom kojeg eto nista ne boli pa ti se evo izvinjavam ako ti je moj komentar zasmetao.
Samo zeljeljeh da pisemo ne samo o Sarajevu nego o svim onim gradovima ,selima,zgradama,kucama,
poljima ,livadama ,MAJKAMA , OCEVIMA , BRACI I SESTRAMA kojima nam misli lete i za kojim BOLI ,samo to i nista vise a eto ako je to tebi zasmetalo jos jednom izvini ..........

1:23 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Predhodni, sad me tek baci u bedak. Da me ne puca nostalgija ne bih ni dolazila na ovu stranicu i jos poneke.
Sve vas volim

Valerie

6:09 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Sarajevo, kristalna sjecanja
Sarajevo, od blata i snega
otari mi inje sa ochiju i chela
izadji iz mene, izadji iz mene
Pusti ochi da vide josh ovaj put
pusti ushi da chuju josh ovaj put
Sarajevo
Sarajevo...

6:38 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Ochiju ti i ushiju ti tvojih,o kakvom ti to Sarajevu pevas?Jesi li sam smislio ovu dirljivu pesmicu,ponaosob deo u kojem spominjes Sarajevo od blata i snega????De mi reci dje mogu procitati nastavak,bas me zanima shta dalje bi sa Sarajevom

7:59 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Jako dirljiva pjesmica....do bola

8:02 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Mene boli dusa za nasom nezaposlenom omladinom.

8:03 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Mogla bi ti odgovoriti na tvoja pitanja al' fakat se to ovde ne isplati...ovde shta god chovjek da napishe neko drugi se nadje uvrijedjen, pametniji i sl.
Evo neshto za kraj od mjesechara...mozda se nekome svidi

-----------------------
Mene ne traze velika imena
i nikad necu snimiti film.
Mene prati samo moja sjena,
poneki pas zalutali.
I ne znam kako je gore iznad oblaka
al' dobro znam kako je na dnu
Mrza me i pljuju, jer sam tu,
Rodjen u Saraj'vu.
I nemam dvije share da putujem svijetom i hrvatsku domovnicu.
Struju placam vojnom knjizicom
Rodjen u Saraj'vu.
Vezali mi dushu lancima,
morili me gladju danima,
mrze me i pljuju jer sam tu
Rodjen u Saraj'vu...

7:55 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Eto ti sa emocijama, ti mi reci sta ja imam. Mora li nas sve udarati ista nostalgija kao tebe? Na zalost, moja nostalgija ne moze da probije od drugih osjecaja koje me vezu za izlazak is Sarajeva.

11:36 AM

 
Anonymous Anonymous said...

http://www.youtube.com/watch?v=ex6bHDbmn6c

Evo jos jedna, a za ovog negativca jedna poruka: Nismo mi koji smo rodzeni u SARAJEVU krivi sto si ti imao priliku samo sa RAZGLEDNICA da upoznas ovaj grad, a svi mozemo da primjetimo da bi volio vise nego ista na ovome svjetu da se mozes zvati SARAJLIJA.

SARAJLIJA

2:38 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Nazalost Sarajlije po svijetu a Bosna u Sarajevu.

2:47 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Bosna u Sarajevu?

2:50 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Da, Bosna u Sarajevu,mozda to ti nekontas ali Sarajlije kontaju sta to znaci.

9:40 PM

 
Anonymous Anonymous said...

OCHIJU MI ne pamtim da se ovako ismijah ...neka pjesnika, neka...
A ti Bas Celik pricaj, pisi , bolan sta te boli mozda ti bude lakse.
Ako si zivio i izaso iz Sarajeva svijetla obraza i ciste savjesti cemu tolika negativna energija?
Ako te je neko uvrijedio , povrjedio ,na bilo koji nacin ugrozio tvoju egzistenciju nije tome kriv GRAD .
Kada bi se hinsan rukovodio time sta mu se desilo tamo malo bi nas voljelo Sarjevo.
Nije ONO krivo sto su neki odlucili da jedno proljece trebaju najaviti granate ,bombe ,snajperi ,
silovanja,zatvori ,logori,mucenja,
protjerivanja ,glad ,beznade ,jad i tuga..
Vecina nas nazalost ima i takvih sjecanja.
Ali ja zelim da pamtim Sarajevo u kojem proljece najavljuje najljepsi behar na svijetu ,vriska djece po mahalama podivljalim od camljenja u kucama za dugih zimskih noci .Zelim da pamtim moju nanu i sve Sarajevske nane koje misle da proljece sluzi tome da pootvaras sva vrata i prozore "..da ude malo ciste have.." i da izneses sve deka ,jastuka ,jorgana i cilima na tarasu "da ga malo cista hava ufati.."
Zelim da se sjecam Ferhadije kojom je lakse hodat jer nema bljuzgavice ,hodat i sretat sva ona draga (pa i poneko mrsko)lica sto su se oslobodila sile salova,kapa i kaputa.
Hocu da se sjecam Titove koja bi mi u te prve dane proljeca izgledala ko za olimpijadu ,svjeze ofarbana ,ko nova i tramvaja koji nekako bljeste i ko da brze idu .. Ja zeli ma se sjecam Igmana
kad proljece pocne da ga sara zalenilom i beharom i zelim da se sjecam onih leptirova u prsima,onog nekog cudnog ,slatkog nemira koji bi lebdio u zraku... nekako s proljeca...
Eto toga hocu da se sjecam i eto to me boli a ti opet oprosti ako te necim uvrijedih...
3

8:57 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Izgleda da je ova website samo za ove Sarajlije, jer uvjek kad citam ove glupe komentare neke "pametne" Sarajlije se javljaju. A da sami sebi priznaju na sta sad Sarajevo lici, nebi se nikad zvali tako ponosno Sarajlijama, jer im sami seljaci, mafijasi i siptari vladaju Sarajevom. Nazalost Sarajevo nije kao sto je nekad bilo i nece nikad biti priznajte! Pozdrav pravim Sarajlijama!

10:40 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Koje "ove Sarajlije" , koje "glupe komentare" ,koje "prave Sarajlije" i o cemu ti uopste pises? Procitaj svoju prvu recenicu (tu exploziju gluposti)pa ako i ti SAMA skontas bilo sta ,evo ti sta hoces. Molim te prosvjetli me jer uopste ne razumijem zasto se javljas i sta zelis da kazes ?

12:06 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Halo Milojka javi se.
Zeljno ocekujem tvoj odgovor. Ako moze za mene objasnjenje kakvo je to Sarajevo- bilo - i na sta to konkretno Sarajevo -lici- sada.
I molim te s koje gore si ti ljiska ako nije tajna?
SIPTAR

12:15 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Uostalom ko pita tebe i slicne tebi ...
Hajmo raja malo o ljudima i dogadajima koji su ucinili da Sarajevo ili bilo koji nas grad bude to sto jeste...hajmo o knjizevnosti,fudbalu ,muzici ,
arhitekturi ,o nasim lijepim obicajima i tradiciji,hajde da razmjenjujemo korisne informacije a ne uvrede i tome sl.
3

12:45 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Sarajevo ce uvjek biti Sarajevo,ponosno ,nepobjedljivo i preljepo .

12:51 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Davorin Popović (Sarajevo, 23. rujna 1946. - Sarajevo, 18. lipnja 2001.), bosanskohercegovački glazbenik, pjevač Indexa,legenda


Davorin Popović rođen je 23. rujna 1946. godine u Sarajevu.

Rodno ime Davorin u užem krugu obitelji i prijatelja uvijek je bilo Davor. Od milja su ga zvali i Dačo, a nadimak Pimpek je dobio još u djetinjstvu zbog jedne male izrasline kraj lijevog uha i, naravno, kao posljedicu čuvene bosanske dosjetljivosti i duhovitih asocijacija. Taj mu je nadimak naprosto bio zalijepljen uz ime, pa je čak jedan njemački on-line magazin, objavljujući vijest o njegovoj smrti, napisao da je Davorin Popović Pimpek puno rodno ime i prezime pjevača Indexa.

Pjevačem je sam sebe zvao, obično počinjući svoje priče "Slušaj, da ti pjevač nešto kaže...", ne dajući svojoj ulozu u Indexima, jednako kao smislu svoga života, ni manje ni više od toga jeste samo pjevač. Pa je vremenom postao pjevač.
Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a od rane mladosti se bavio rukometom i košarkom, a u ovom drugom sportu je bio jedan od najtalentiranijih bekova koje je Sarajevo u to doba imalo. Bio je kapetan Mlade Bosne (kasnije Željezničar) i kao standardni prvotimac odigrao je preko 500 utakmica. Sportom se aktivno prestao baviti 1968. godine.
Glazbenu karijeru Davorin Popović je počeo u Lutalicama, a Indexima pristupa krajem 1964. godine i zaštitni je znak grupe sve do njezinog kraja 2001. godine.

Kao vokalni solist, ali opet uz potporu matične grupe, objavio je tri albuma: "Svaka je ljubav ista (osim one prave)" (1975.), "S tobom dijelim sve" (1984.) i album istog naziva ali s drugim pjesmama 1995. godine.

Pjevao je "Žute dunje" za soundtrack filma "Kuduz", a jednom je nastupio i na Eurosongu, 1995. godine, kada je predstavljao Bosnu i Hercegovinu s pjesmom "21. vijek" i zauzeo 19. mjesto. Prije toga je Davorin za Eurosong konkurirao 1967. s Indexima, te kao solist 1993., na prvom samostalnom BH izboru za Pjesmu Europe, kada je pjevao čak tri pjesme – vlastitu, u pjesmi braće Mulahalilović, te u grupi koju su uz njega činili Mahir Paloš, Slobodan Vujović i Željka Katavić.

U 80-tim godinama veoma često je nastupao s Mostarskim kišama, dječjom vokalnom grupom koju je vodio pjesnik Mišo Marić.

Oženio se 11. siječnja 1991. godine i u braku sa Sanjom ima sina Daria.

Kao član Indexa, dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, koja se dodjeljuje najistaknutijim stvaraocima u svim područjima, te estradne nagrade Jugoslavije.

Preminuo je 18. lipnja 2001. u Sarajevu.

Godišnja muzička nagrada u BiH, ustanovljena 2002. godine, u njegovu počast nazvana je Nagrada Davorin

12:57 PM

 
Anonymous Anonymous said...

FK Željezničar je jedan od nekoliko nogometnih klubova iz Sarajeva. Osnovan je 1921. godine i do sada imaju četiri naslova prvaka države. Jedan iz sezone 1971./72. kada su postali prvaci SFRJ, a tri su iz razdoblja neovisne BiH kada su prvacima postali u sezonama 1997./98., 2000./01. i 2001./02. Po tri puta su osvajali i Kup i superkup BiH.
Prva nogometna lopta u Bosnu i Hercegovinu donesena je davne 1903godine, no najljepša sporedna stvar na svijetu u Sarajevu se počela igrati 1908. godine. Prvi osnovani klub na prostorima BiH bila je srednjoškolska momčad sarajevske Gimnazije. Klub je ubrzo dobio ime "Osman". Osnivači ovog nogometnog kolektiva bili su: Emil Najšul, Feodor Lukač, Stevo Janković i Zdravko Jeftanović. Nakon osnivanja prve momčadi, ubrzo se formiraju nacionalni klubovi srpska Slavija, hrvatski SAŠK, bosanski ŠK. Otpor nacionalnim klubovima pružaju radnici Željeznice, tako da je prva multietnička radnička momčad osnovana 1912. godine, a zvala se Sarajevo–Hajduk.

U prvim proljetnim danima javlja se ideja željezničkog radnika, Dimitrije Dimitrijevića o formiranju novog kluba. Ubrzo je ideja ostvarena, ali javljaju se problemi oko igrališta. Igralo se i treniralo u Egzirciru, a time i dobilo ime "Željezničar", ne slutivši tih dana da će klub doseći današnji ugled. Prva javna utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. rujna u 16 sati. Na igralištu je je bilo 500 navijača, a SAŠK je pobjedio 5:1. Prvu natjecateljsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: Troja, Šparta, Barakohba. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7:0.
Bile su to najslavnije godine momčadi s Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971/72. osvojio naslov prvaka nekadašnje Jugoslavije. Bila je to godina u kojoj su izabranici Milana Ribara vodili mrtvu utrku sa beogradskom Crvenom Zvezdom. Na kraju su "plavi" skupili 59, a beograđani 49 bodova. Željezničar je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Najbolji strijelac Željezničara u ovoj sezoni bio je Josip Bukal s postignutih 14 golova, a Božo Janković dao je 13, dok je Josip Katalinski 12 puta pogađao mreže suparničkih vratara. Slobodan Janjuš, vratae "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim prvenstvima (20). Generaciju prvaka činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.
Željezničar je postigao u sezoni 1984./85. Te sezone Željezničar je pod vodstvom Ivice Osima bio nadomak finala Kupa UEFA. U prvom kolu ždrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim Slivenom. Bugari su slavili na svom terenu 1:0, da bi u uzvratu u Sarajevu doživjeli debakl, 5:1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski Sion. Nakon "mršave" pobjede na Grbavici od 2:1, u drugom meču Željezničar je uspio sačuvati minimalnu prednost, remizirajući (1:1). Šesnaestina finala i put u Craiovu (Rumunjska). Univerzitatea je bila bolja sa 2:0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. No, Željo je tada zaista bio veliki klub, na vrhuncu slave. Rumunji su "ispraćeni" sa četiri pogotka u mreži. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Bjelorusi. Dinamo iz Minska je poražen rezultatom 2:0. U drugoj utakmici Željezničar je sačuvao prednost igrajući neriješeno 1:1. U polufinalu protivnik Željezničara bio je mađarski Videoton, ekipa koja je do tada eliminirala velikane poput Manchester Uniteda, PSG-a i beogradskog Partizana koji je poražen čak sa 5:0. U prvoj utakmici u Mađarskoj rezultat je bio 3:1. U uzvratu Željezničar je vodio 2:0 do 87. minute, rezultat koji ga je vodio u finale, no Mađari su svoj prvi prelazak preko centra iskoristili za postizanje zgoditka i tako izbacili Željezničar iz europskog natjecanja. Boje Željezničara u Europi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadzović, Capljić, Komšić, Ćilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Šamarđija.
Željezničar je igrao i u Kupu prvaka, i to nakon osvojene titule 1972. godine. U sezoni 1972/73 Željo je igrao protiv engleskog tima Derby Countyja i izgubio obje utakmice, u gostima 0:2, dok je na Koševu gdje je igran uzvartni susret bilo 1:2.
Nakon uspostavljanja Premijer lige BiH, Željezničar je stalni sudionik europskih natjecanja. Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002./03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola Lige Prvaka. Najprije je pobjeđen islandski Akranes ukupnim rezultatom 4:0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika Lillestroma da bi na kraju pred 40 000 gledatelja na stadionu Koševo Željezničar ugostio engleski Newcastle. Željezničar je ispao ukupnim rezultatom 5:0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja natjecanje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španjolske Malage ukupnim rezultatom 0:1.
Iako je u sezoni 2004./05. izborio sudjelovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja Uefine licence Željezničaru je uskraćen izlazak u Europu.
Željezničar od 1953. godine svoje domaće utakmice igra na stadionu Grbavica u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953. godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od 1968. do 1976. kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004./05. kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Za europske utakmice je zatvorena istočna tribina koja ne ispunjava Uefine kriterije.
Poznatiji igrači
Dimitrije Dimitrijević
Joško Domorocki
Milan Rajlić
Ilijas Pašić
Vasilije Radović
Mišo Smajlović
Ivica Osim
Josip Zemko
Blagoje Bratić
Josip Bukal
Enver Hadžiabdić
Josip Katalinski
Velija Bećirspahić
Hajrudin Saračević
Edin Sprečo
Tarik Hodžić
Boško Janković
Fikret Mujkić
Nenad Starovlah
Edin Bahtić
Mehmed Baždarević
Vlado Čapljić
Haris Škoro
Refik Šabanadžović
Radmilo Mihajlović
Mirsad Baljić
Nikola Nikić
Edin Ćurić
Suvad Katana
Mario Stanić
Gordan Vidović
Rade Bogdanović
Sead Kapetanović
Elvir Baljić
Dželaludin Muharemović
Bulend Biščević
Hadis Zubanović
Mirsad Bešlija
Kenan Hasagić
Rekordi
Najuvjerljivija pobjeda: Željezničar - Barkohba 18:0
Najuvjerljiviji poraz: 1:9 u nekoliko navrata
Najuvjerljivija pobjeda u prvoj ligi SFRJ: Željezničar - NK Maribor 8:0 (29. kolovoza 1971.)
Najuvjerljiviji poraz u prvoj ligi SFRJ: NK Dinamo Zagreb - Željezničar 9:1 (29. rujna 1946.)
Najviše službenih nastupa za Željezničar: Blagoje Bratić (343)
Najviše postignutih golova za Željezničar: Josip Bukal (127)
3

1:08 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Mak DizdarMehmedalija Mak Dizdar, (Stolac, 17. listopada 1917. - Sarajevo, 14. srpnja 1971.), bosanskohercegovački pjesnik.
Osnovnu školu završio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. stječe gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidovpoljska noć) ulazi u javni život. Njegov je stariji brat Hamid, pripadnik književnoga naraštaja profiliranoga zbornikom buntovnih stihova "Knjiga drugova" (1929) tada urednik sarajevskih novina i časopisa "Gajret", za koje i Dizdar pocinje pisati. Nakon rata, dijelom provedenoga u ilegali, prvo ostaje vezan uz novine kao urednik lista "Oslobođenje" i poduzeća Narodna prosvjeta, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis "Život" (1964-71).

Cjelina Dizdareva pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke "Kameni spavač" (1966). Premda je od njegova prvoga pravoga pjesničkoga nastupa, sredinom 1950-ih, do pojave te zbirke riječ o razmjerno kratkomu razdoblju, proces sazrijevanja, kreativnoga pročišćenja Dizdarevih preokupacija trajao je očito mnogo dulje. Kritika je doduše gotovo sve do "Kamenoga spavača" dvojila znači li nastojanje da zgušnjavanjem forme modernizira svoj izraz tek površinsku igru ili korjenite promjene. Pjesnička matrica u kojoj se socijalnim slikama s natruhama ekspresionističkoga ideograma Dizdar javio bila je ne samo prevladana nego i socrealističkim pojednostavljenjima posve obezličena. U jednome je kritičkom tekstu (1959) i sam branio motive socijalne lirike koja se stavljala u "službu čovjeka", naglašavajući pritom kriterij "umjetničke istine", a kada je 1956. na pjesničkoj smotri, gotovo usputno, pročitao pjesmu "Gorčin", u njoj je tražio nit koja od problema vodi do utjehe i spokoja. Pjesma se bavila kanonskom temom socijalističkoga realizma - vojnikom, ali na nekonvencionalan način i u nepretencioznoj, stilskoj i oblikotvornoj jednostavnosti. U komentaru uz njezinu skoru antologizaciju pjesnik objašnjava kako se osjeća, "..opkoljen zapisima sa margina starih knjiga čiji redovi vrište upitnicima apokalipse", pa u "spavaču ispod kamena" prepoznaje sebe, no još nije siguran, "da je na putu skidanja plašta s njegove tajne". Gorčin je tek anticipacija konačne autorske sinteze što počiva na krstjanskoj tradiciji, njezinu jezičnome i misaonome sklopu kao ključnome među bosanskim kulturnim slojevima.

Tragajući za srednjovjekovnom kulturom, od koje je ostalo tek malo više od legende, Dizdar je u povijesni raspon hrvatskoga književnoga izraza vratio njegove davne bosanske aktere u izvornoj zapitanosti. Držeći se njezinim legitimnim baštinikom, on pokazuje kako ta kultura, sa svojim jezikom i civilizacijskim kontekstom, nije izgubila kontinuitet turskim nastupanjem kada su s povijesne pozornice sišli bosanski kraljevi i velmože. Drugi sloj Dizdareva introspektivnoga poniranja u bosansku tradiciju počiva na kulturnoj matrici formiranoj u doba turske uprave. U zbirci "Koljena za Madonu" (1963), koja razrađuje senzualni nacrt poeme "Plivačica" (1954), izbija poetski izraz panerotizma, karakteriziran orijentalno, ali generički zapravo lociran u adžamijskome (alhamijado ) kompleksu. (Riječ je o knjizevnosti pisanoj arabicom hrvatskim jezikom, koja datira u Bosni od XVI. stoljeće, a obuhvaćala je raznolike žanrove: nabožni, didaktični, satirični pa do petrarkističkih suzvučja "Hrvatske pjesme" nepoznatoga Mehmeda iz 1588.) Stihovi Ahmeda Vahdetija, koji je u XVI. stoljeće živio u Visokome i pjevao o "duši zaljubljenog" kao kaplji "apsolutne ljepote" mogli bi se držati motom Dizdarove ljubavne poezije.

Mnogo je važniji od evidentnoga studijskoga zanimanja bosanskom tradicijom (u člancima i dnevničkim zapisima; sastavio je i antologije "Stari bosanski epitafi", 1961, "Stari bosanski tekstovi", 1969) Dizdarov neposredni osjećaj zavičajnika: njegova je poezija moderna po izvornosti i dubini jezičnoga, povijesnoga pamćenja. Koliko god je i sam naglašavao "čisti jezik" kao točku opstanka nepokorive supstancije koju iz tradicije crpi i u nju smješta i svoj pjesnički subjekt, za razumijevanje njezina povijesnoga ritma morao je konstruirati analognu sintaksu. Dok je u zbirci "Okrutnosti kruga" (1960) ispitivao efekte gnomskoga kazivanja i , učinke paradoksa, izraz "Kamenoga spavača" umirio je lirskom digresivnošću. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji, Slovo o slovu), što i kompozicijski korespondira s uporišnom kategorijom riječi u krstjanskoj tradiciji, odnosno njezinom zaokupljenošću Ivanovom Apokalipsom. Dizdareva je Bosna definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njezinoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna (Zapis o zemlji). Bosni je, kaze pjesnik u komentaru "bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na njučeka, ali da je ne dočeka". Obrađujuci dakle mudrosti i predodžbe o čovjeku, i sam je pjesnik poput svojih starih povjerenika iz epitafa između nade i sumnje. U epiloškoj "Poruci" on stoga čeka onoga što kako kaže "mora doći", ispovijedajući da se na njegove pohode "davno navikao" i prispodobljujući mu "noćnu rijeku". Univerzalnu potku njegova pjesništva, motiv rijeke - pjesma "Modra rijeka" u iznimnoj recepciji gotovo se stopila s anonimnom tradicijom- povezuje s konkretnim: prolaznost jest neupitna ali postaje smislena kada je prepoznata. Pjesnik je velika i time jednostavna pitanja zaodjenuo u ljepotu arhaičnoga jezika, izvornoga po sadržaju i autorskom obliku, pridavajući mu snagu tajanstvenoga, unutrašnjega otkrića i oslobođenja. U doba kad je to pjesništvo s krugovaškim naraštajem obnovilo zanimanje za baštinu, otkrio je neočekivan i produktivan trag.

1:13 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Miljojka ,Miljojkice, molji te tvoj siptar javi se
Ochiju ti javise
Odgovori na moje pitanje jagnjesce moje, de miljenice moja

2:00 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Evo malo i o mome klubu


24. oktobra 1946. godine Spajanjem FK "Udarnik" i OFK "Sloboda" 24. oktobra 1946. osnovano je sportsko društvo "Torpedo" koje godinu dana kasnije menja ime u SDM "Sarajevo". Prema planu koji je iznesen na osnivačkom sastanku u velikoj sali fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. Kao samostalan fudbalski klub "Sarajevo" egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovan u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.

Još kao Torpedo uspeva da se u drugoj sezoni tadašnje Jugoslovenske lige uđe u društvo najboljih, ali već sledeće sezone ispadaju da bi se naredne ponovo vratili. Sarajevo je nekoliko puta ispadalo i Prve svezne lige Jogoslavije da bi od sezone 1959/60 ostao njen stalni član do njenog raspada 1992 godine.

Sarajevo je član Prve lige BiH od njenog osnivanja do 2002 godine kada je formirana Premijer liga Bosne i Hercegovine. Od tada je stalni član Premijer lige.

Sarajevo sve svoje utakmice igra na Olimpijskom stadionu „Asim Ferhatović-Hase“. Stadion su gradile posle Drugog svetskog rata omladinske brigade u delu Sarajeva koji se naziva Koševsko brdo. Pa je i prvo ime stadiona bilo „Koševo“. U toku njegovog dugogodišnjeg postojanja stadio je više puta rekonstruisan. Najveća rekonstrukcija je urađena 1984. kada je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984 godine. da bi tada promenio ime u Olimpijski stadion a posle smrti najpopularnijeg sarajevskog fudbalera Asima Ferhatovića- Hasea dobio današnji naziv. To je najveći stadion u Bosni i Hercegovine.

Navijači FK Sarajeva sebe nazivaju „Horde zla“.
Uspjesi FK Sarajeva [uredi]
Prvak Jugoslavije: 2
1966/1967, 1984/1985
Prvak Premijer lige BiH: 1
2006/2007
Osvajač Kupa BIH: 4
1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005
Osvajač Super kupa BiH: 1
1996/1997
Prvak prve lige FBiH: 1
1998/1999 1
1 Zbog sukoba NS BiH i NS HB oko igranja Veleža na stadionu Bijeli brijeg plej of 1999. nije odigran. Sarajevu je dodeljena titula za sezonu 1998/1999.
FK Sarajevo u evropskim kupovima [uredi]
Sezona Takmičenje Kolo Država Klub Rezultat
1960 Mitropa kup Grupa MTK Budimpešta 1-2, 1-2
1965 Mitropa kup KV FK Vašaš Budimpešta 1-2, 0-2
1966 Mitropa kup 1 kolo Wiener Sport-Club 2-1, 0-3
1967 Mitropa kup osmina finale Cagliari Calcio 1-2, 3-1
četvrtfinale FK Ujpešt Doža 1-2, 1-5
1967/68 Liga šampiona 1 kolo Olympiakos Nicosia 2-2, 3-1
osmina finala FK Mančester Junajted 0-0, 1-2
1974 Mitropa kup Grupa FK Žilina 0-4, 3-3
Grupa FK Videoton Sekešfehervar 3-1, 1-3
1980/81 UEFA kup 1 kolo Hamburger SV 2-4, 3-3
2 kolo FK Porto 1-0, 1-0
1/8 FK Banjik Ostrava 0-2, 1-1
1982/83 UEFA kup 1 kolo FK Slavija Sofija 2-2, 4-2
2 kolo Corvinul Hunedoara 4-4, 4-0
1/8 FK Anderleht 1-6, 1-0
1985/86 Kup šampiona 1 kolo Kuusysi Lahti 1-2, 1-2
1998/99 UEFA kup 1 kolo Germinal Ekeren 1-4, 0-0
2001/02 UEFA kup KV Maritimo Funchal 0-1, 0-1
2002/03 UEFA kup KV FK Sigma Olomuc 1-2, 2-1 wns (5-3)
1 kolo FK Bešiktaš 2-2, 0-5
2003/04 UEFA kup KV FK Sartid 1-1, 0-3
2006/07 UEFA kup 1 kolo KV FC Rànger's Andorra 3-0, 2-0
2 pretkolo KV FK Rapid Bukurešt 1-0, 0-2
2007/08 UEFA Liga šampiona 1 kolo KV Marsaxlokk FC 6-0, 3-1
2 kolo KV. KRK Genk 2-1, 0-1
3 kolo KV. Dinamo Kijev 0-1, 0-3
2007/08 UEFA kup 1 kolo FK Bazel 1-2, 0-6


Sastav tima u sezoni 2007/08 [uredi]
Br. Pozicija Igrač
1 G Muhamed Alaim (1981)
2 G Irfan Fejzić
3 G Dino Hamzić
4 O Damir Hadžić (1978)
5 O Veldin Muhamerović (1984)
6 O Zdravko Šaraba
7 O Semjon Milošević
8 O Muhidin Zukić (1971)
9 O Ferid Idrizović
10 O Alen Bašić
11 O Miloš Babić
12 C Sead Bučan
13 C Muhamed Džakmić (1985)
Br. Pozicija Igrač
14 C Senad Repuh
15 C Vladan Grujić
16 C Marko Maksimović
17 C Muamer Kurto
18 C Alen Dedić
15 H Almir Pliska
16 H Almir Turković
17 H Admir Raščić
18 H Mirza Mešić
19 H Emir Obuća
Poznati igrači Sarajeva [uredi]
Boško Antić
Ibrahim Biogradlić
Mirsad Fazlagić
Asim Ferhatović
Faruk Hadžibegić
Dragan Jakovljević
Sead Jasenković
Davor Jozić
Refik Muftić
Husref Musemić
Vahidin Musemić
Džemaludin Mušović
Fuad Muzurović
Predrag Pašić
Fahrudin Prljača
Boško Prodanović
Zijad Švrakić
Ferid Radeljaš
Srebrenko Repčić
Safet Sušić
Sreten Šiljkut
Edhem Šljivo
Želimir Vidović
Džemal Berberović
Alen Škoro



Poznati treneri Sarajeva [uredi]
Miroslav Brozović
Boško Antić
Fuad Muzurović
Husref Musemić



UEFA Rang lista [uredi]
Rang Lista klubova za 2006/2007 Evro sezonu (u zagradi prošlogodišnje mesto na listi, klub država i Uera koeficijent)

218 (228) Olimpijakos Nikozija (4.355)
(223) ND Gorica (4.355)
(223) NK Publikum (4.355)
(223) NK Maribor (4.355)
222 (227) Dinamo Tbilisi (4.090)
223 (230) FK Sarajevo (3.695)
224 (232) FK Haka (3.433)
(new) MuPa (3.433)
225 (231) FK Vantaspils (3.200)
Full List

Spoljašnje veze [uredi]
Fudbalski savez Bosne i Hercegovine
Nezvanična prezentacija FK Sarajeva
Stranica navijača FK Sarajevo
Stranica podgrupe Horde zla -Sarajevo
Utakmice FK Sarajeva u evropskim kupovima

Pozdrav od pitara za sviju a posebno za ovu TRICICU
PS nemoj da ti cojk pomaze oko istorije malih klubova:):)

3:17 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Ja se stavrno izvinjavam sto se vracam opet na ovaj"glupi" komentar o mom Gradu,dragi moj ocito je da se kod tebe radi samo kad sletis na Butmir pa do tvoje destinacije-u Sarajevu je uvijek bilo papaka,lopova i siptara(to ga i cini posebnim,a nas Sarajloje pogotovo)nego J....ti ne u pade ni u jednu od ovih grupa...
2

3:18 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Kad pogledam kroz svoj prozor na Kovace ravne
pustim suze,svijam ruke,sa srca uzdahnem

Mladost moga Sarajeva pokosena spava,
Safet,Ahmo i Mustafa ,mezar do mezara.

Vise necu sa prozora razgledat behare vec ce oci obilaziti sehitske mezare.

Mladost moga Sarajeva pokosena spava
Safet,Ahmo i Mustafa mezara do mezara.



Zehra Deovic

3:18 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Ma dobro "3" pa sto bas o Zelji
iduca ti treba biti o Nama
2

3:19 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Sarajevo (1878-1918)
Sarajevo za vrijeme austro-ugarske


--------------------------------------------------------------------------------

02.10.2005.
Seizmologija
Početak moderne seizmološke istrage na teritoriji Bosne i Hercegovine datira još iz starijih vremena. Prvog januara 1905. godine, u Sarajevu, za vrijeme austro-ugarske uprave, na brdu Grdonj, u specijaliziranoj zgradi koja postoji i danas, uspostavljen je prvi seizmograf (vertikalna komponenta) i počeo je s radom. Sljedećih godina dodana su još dva nova seizmografa (horizontalne komponente). Tako je Sarajevo u početku 20. vijeka imalo najmoderniji seizmološki servis u Evropi za te godine.
Na osnovu instrumentalnih podataka, na teritoriji Bosne i Hercegovine, skoro svaki dan, u prosjeku, dese se tri zemljotresa. Njihova jačina je manja od dva stepena po Merkalijevoj skali, i oni su registrovani samo pomoću instrumenata. Jači zemljotresi su i rjeđi. Dubina hipocentara ovih zemljotresa je od 4 do 30 km. Svake godine se desi oko desetak jačih zemljotresa (u prosjeku) koji se mogu osjetiti i koji mogu nanijeti štetu zgradama. Od 1905 godine na ovom području instrumentima je registrovano oko 1161 zemljotres sa magnitudom većom od 4, i jačinom većom od 6 na Merkalijevoj skali. To su bili zemljotresi koji su nanijeli štetu.
Na samoj teritoriji grada Sarajeva gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Epicentralna područja ovih poresa su Pale, Prača, Hrasno, Trebević, Vučja Luka i Vogošća. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u prosjeku oko 100 zemljotresa. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, tj. od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registruju, zabilježeno je 74 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
Prema raspoloživim podacima, najjači zemljotres koji se osjetio na području grada Sarajeva (a koji je instrumentalno zabilježen) se desio 1962. godine. Epicentar zemljotresa je bio na planini Treskavici oko 30 km južno od centra grada Sarajeva. U epicentru intenzitet ovog zemljotresa je iznosio VIII, a na teritoriji centra grada iznosio je VII stepeni Merkalijeve skale. Uzimajući u obzir ove tektonske i seizmotektonske karte (podloge) kao i kasnija proučavanja seizmičnosti teritorije BiH utvrđeno je da se područje grada Sarajeva nalazi u zoni izmedu VI i VII stepena MCS skale

3:21 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Sad nek spavaju svi nasi i besmrtni.
Pod mostom, kraj "Druge Zenske" nabujala Miljacka tece.

Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilidzu.
Naravno pod predpostavkom da ne pada kisa.
Dosadna duga sarajevska kisa.
Kako li je bilo Cabrinovicu bez nje u tamnici!
Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada
zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo u najmajskijem maju.

Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje nikad
Miljacka nece postati ni Gvadalkivir ni Sena.
Pa sta? Zbog toga zar manje ce te voljeti
i muciti manje kroz stradanja?

Zbog toga zar manja bice moja glad
za tobom i manje moje gorko pravo
da ne spavam kad svijetu prete kuga ili rat
i kad jedine rijeci postaju "ne zaboravi" i "zbogom"?
Uostalom, mozda ovo i nije grad u kome cu umrijeti,
ali u svakom slucaju on je zasluzio jednog neuporedivo vedrijeg mene,

ovaj grad u kome mozda i nisam bio najsrecniji,
ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu
naci barem nekog od vas koje volim
i reci vam da sam tuzan do ocajanja.
U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav
a Jevtusenko siguno negde u Gruziji.
U Parizu kako da zovem hitnu pomoc
kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona?
Ovde zovnem li i tople svoje sugradjanke,
i one cak znace sta je to sto me boli.
Jer ovo je grad u kome mozda i nisam bio najsrecniji,
ali u kome i kisa kad pada nije prosto kisa.

8:27 PM

 
Anonymous Anonymous said...

I u mene ti je rahmetli mi nana tako provjetravala jorgane. A i trajvani su bili brzi u proljece, istina. E jes, dobro si, to mi nedostaje.

10:38 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Meni nedostaje klofanje cilima na cistom snijegu.

6:06 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Dok mi ovdje filozofiramo, evo sta kazu danasnje sarajlije o filmu:

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=44491

9:36 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Hej narode,je li istina sto se prica?Kako cujem pjevac Dzemo sa svojim organizacionim timom pokusava da organizira Bajramsko sijelo,pa prikuplja informacije o novim clanovima i obozavateljima.Je li neko zna nesto vise o tom predstojecem dogadjaju nasem gradu?

12:39 PM

 
Anonymous Anonymous said...

Prelazimo na tesku temu,,,znajuci koliko narod voli Dzemu ,a pogotovo on i Bajram ,smjesno.

9:10 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Nikad ga niko nije vidio u nasem Bosanskom klubu ,pa stocenam i za Bajram.

9:16 AM

 
Anonymous Anonymous said...

To je njegov izbor hocel on dolazit u klub i pravit bajramsko sijelo a do vas je da idete ili ne.
Ako nastavite blatiti bilo koje individualce bilo Dzemu bilo Refku brisem sve.

11:22 AM

 
Anonymous Anonymous said...

To je njegov izbor hocel on dolazit u klub i pravit bajramsko sijelo a do vas je da idete ili ne.
Ako nastavite blatiti bilo koje individualce bilo Dzemu bilo Refku brisem sve.

Sandokan

11:23 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Sta vam bi bas smo se fino igrali ?
I dragi BOSANCI I BOSANKE ,HERCEGOVCI I HERCEGOVKE i svi oni kojima je BOSNA I HERCEGOVINA u srcu sretan vam DAN DRZAVNOSTI.
I dragi SANDOKANU ukoliko se neko bavi javnim poslom onda je on javna licnost a ukoliko si javna licnost onda moras biti spreman ne samo da zaradujes ili budes hvaljen od publike nego da budes i kritikovan i da imas i one druge a ne samo simpatizere.Refka ne poznajem ,Dzema tek toliko da znam o kome se radi i protiv njih kao INDIVIDUALACA niti imam sta protiv niti sta za.Ali sam od samog pocetka mislio da su ove tvoje stranice mjesto gdje mozemo iznositi svoje misljenje o ljudima i dogadajim o kojima nas ti obavjestis ili neko od nas procita ili cuje negdje.
Al eto ti zabrani.
Samo eto za KRAJ jer ti ja necu dozvoliti da me BRISES ostajte zravo i bas je onaj GORAN BREGOVIC supak
3

5:55 AM

 
Anonymous Anonymous said...

A tek Bora Đorđević koji je supak.

broj..osam (ovo mi je potpis, nemoj slucajno da se neko sa mojim brojem potpise!)

7:47 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Nemanja Kusturica je najveci s...k

9:40 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Brisi ovo Sandokan! Kakvi su ovo napadi na individualce Gorana, Boru i Nemanju!

10:12 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Fakat je izabrao ime.

broj osam

10:18 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a pocelo je u Mrkonjic Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noci (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivackoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasijedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepoliticko predstavništvo Narodno-oslobodilackog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduce BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlucnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj ce biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasijedanju je izabrana delegacija od 58 clanova koja ce predstavljati BiH na Drugom zasijedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 clana, sa dr Vojislavom Kecmanovicem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjic Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice Prvog zasijedanja.

10:29 AM

 
Anonymous Anonymous said...

A tek sto je ona Severina rospija...

10:38 AM

 
Anonymous Anonymous said...

Meni se dopalo ,mozda ce i vama...

TESLINO POSLJEDNJE PISMO
Maurska tuzbalica

srijeda,18.novembar
Majko,pri pomisli na tebe osjecam se nekako tesko i turobno,ne znam kako,ali osjecam da nisi dobro.Volio bih da sam kraj tebe sada i da ti prinesem vode.Sve ove godine moje sluzbe covjecanstvu nisu mi donijele nista do uvrijeda i ponizenja.Jutros sam ustao prije nego sto je svanulo jer sam cuo nesto sto vec duze vremena kroz san cujem u svojoj sobi.Cuo sam neki glas koji poji ili moli nekim maurskim jezikom lijepu tuzbalicu ili zov.Jutros sam otjerao san sa ociju i potvrdio da glas dolazi odsvakud i da ne mogu da odrediti da li je svana ili iznutra.Bojim se da nisam razum izgubio.O ovom ne smijem pricati Dr.Layonelu jer ni njemu vise ne vjerujem.Cuo sam da je posjecivao gospodina Edisona prije dvije sedmice.
cetvrtak,19.novembar
Opet mislim na tebe,majko.Opet imam onaj nemir i tugu u tijelu.Danas cu pisati u ured za patente da moj javni eksperiment pomjere za jednu sedmicu ranije,jer ja moram krenuti kuci u domovini,krenuti tebi.Znam sada sigurno da nisi dobro,jer onaj glas,onu tuzbalicu sam ponovo cuo sasvim budan i svjestan.Jos sam razuman.
petak,20.novembar
Nisam pisao u ured za patente,dosao je njihov agent da mi donese potvrde i rekao sam mu licno svoje naume.Rekao je da zali,ali da se termini ne mogu pomjerati s obzirom da su kongresmeni iz oko 20 saveznih zemalja jedva uskladili tremin.Otisao sam do vodopada i rekao svojim momcima da okrenu turbine i da cekaju na moj poziv sutra spremni.Ja sam odlucio da covjecanstvu dadnem ono sto mu pripada i vracam se u Evropu,tebi majko.Vlada zemalja su iste ovdje kao i kod kuce.Shvatio sam sada na kraju da je ocvjecanstvo ovisno o vladama i da pojedinac ne moze sam promijeniti svijet.Ali onaj cudni glas me brine.Znam da nesto znaci i da ima veze s tobom,sa mojim eksperimentom,sa necim transcendentalnim.
subota,21.novembar
Majko,sutra polazim u Jugoslaviju.Gospodjica Nora je otisla po mome nalogu u lucku kapetaniju i obezbijedila mi kartu do Lisabona,odatle idem vozom do Ciriha,pa onda direktno do kuce.Racunam da mi treba deset dana ili dvije nedleje najvise.
Danas sam usao u Kongresnu zgradu i na sjednici senatora zamolio za par minuta paznje.Nije im bilo po volji ,ali dozvolili su mi.Trazio sam telefon da me spoje sa laboratorijom na Nijagarinim vodopadima.Momci su na moj nalog pustili turbine u pogon i Kongresna sala se obasjala mojom strujom,deset puta jacom od obicne,upravo onako kako sam najavio.Nisu me interesovale njihove reakcije uopce.Izasao sam odmah napolje,jer nisam ovo radio za njih vec za covjecanstvo.Samo sam u momentu kada sam pogledao u svetiljke i cekao da `moja` bezicna struja dodje sa turbina,osjetio sam da nisam ja tvorac svega ovoga.Osjetio sam da neko ili nesto nosi tu struju od Nijagare do Kongresne sale i da je u tom zakonu koji sam smatrao `mojim` otkricem,nesto sto je oduvijek postojalo,a da je samo meni dato nadahnuce da to uokvirim i covjecanstvu objasnim. Umjesto srece i trijumfa,pojavila se neka praznina.Shvatio sam da sam nesto veliko u zivotu propustio.Nesto kao da sam izostavio,kao da nisam nesto ponudjeno spoznao.Neka je formula bila tako blizu moje spoznaje,a ja je nisam nasao ili nisam htio da je nadjem.To ima veze sa onom maurskom tuzbalicom,siguran sam sada.
Nedelja,22.novembar
Ovo pismo neces nikada dobiti majko.Ne znam zasto ga pisem tebi koja ga vise nikad procitati ne mozes.Neka ti je lahka zemlja majko moja,i oprosti mi sto su me moji putevi odveli od tebe,pa ti ne mogu doci na vrijeme na sahranu.Citam telegram sa vijescu o tvojoj smrti i prezirem ljude koji nisu bili spremni jos prije dvije godine da shvate da struja moze da se prenosi i bez zica.Mozda bi tada proveli nesto vise zajednickih trenutaka.Sada su evo vidjeli da moze,ali je opet nece moci stoljecima znati koristiti,jer neko je spalio moj laboratorij u centru grada do temelja,sa svim spisima i nacrtima.Rekli su mi da se sumnja na Gosp.Edisona. Tako sam ravnodusan da ne prepoznajem samog sebe.Prije bih se mozda i jedio,ali sada vise ne,jer znam dobro da neko ionako sve to drzi pod kontrolom i da je `moje` otkrice jos prerano doslo za covjecanstvo.I ustvari ono uopste nije `moje`.Znam da to neko nadzori sve i da ima plan,pa sam mozda i zato ravnodusan.Moj brod za Lisabon polazi u 10 sati.Kola me napolju cekaju.
Ovo pismo cu poloziti na tvoj grob majko,kad stignem u Milovac,nase seosko groblje.
Sad vjerujem u ono sto nikada nisam,da si tamo negde uvijek `ti` i da tvoj zivot nije zauvijek prestao.Sad mi je zao sto nikad nisam htio da se druzim sa Turcima,jer su oni iste ovakve tuzbalice pjevali kao ona iz mojih praskozorja.Sada se sjecam da su oni znali puno vise nego ja o svim ovim stvarima koje tek sada spoznajem.Zalud moje godine provedeno u nauci,kada ona bijese jalova.Moli tamo za mene majko,ako mozes,tom maurskom tuzbalicom za izgubljenu dusu svoga sirotog neukog sina
3

12:25 PM

 

Post a Comment

<< Home